Laparoskopija je metoda kojom se direktno posmatra trbušna duplja, jajnici, spoljašne strane jajovoda i materice, ali i svi ostali organi u trbuhu. ukoliko se se laparoskopija radi u neginekološke svrhe. Pregled se obavlja laparoskopom. To je isntrument koji je zapravo mali teleskop koji pomoću optičkih vlakana dovodi svetlo u trbušnu duplju. Širok je kao olovka, ali je duplo duži.
U tim slučajevima je laparoskopija, dijagnostička kao i operativna, od velikog značaja. Najčešći razlozi zbog kojih se vrši laparoskopija su ispitivanje i eventualno otklanjanje nekih od uzroka steriliteta, nejasni bolovi u trbuhu, dijagnostikovanje i/ili hiruško uklanjanje endometrioze, vanmaterične trudnoće, cisti i tumora.
Pregled, kada je ginekološka laparoskopija u pitanju, izgleda tako što se u matericu umetne instrument koji je pomera. Kroz posebnu iglu se u trbuh ubacije ugljen dioksid - CO2. Njegova svrha je da odvaji organe u trbušnoj duplji da bi se lakše obavio pregled. Po završenom pregledu, intervenciji se taj gas izbaci. Mikrolaparoskopija je relativno nov, mininimalno invazivan hirurški zahvat koji se koristi u dijagnostičke svrhe. Pri pregledu se koriste značajno manji instrumnti nego kod klasične laparoskopije. Posle ginekološke laparoskopije ostaće mali ožiljci (2-4) u donjem delu trbuha, veličine 1-2 cm. Na tom mestu su uvođeni instrumenti u trbušnu šupljinu. Kako to nije komplikovana i velika intervencija oporavak je mnogo brži nego posle klasičnog operativnog zahvata. Postoji mogućnost da dan ili dva posle intervencije hirurg ostavi drenove, cevčice (u otvorima kroz koje je plasiran laparoskop) koje imaju funkciju odstranjivanja tečnosti koja se nakuplja u trbuhu.
Kada je ishrana u pitanju, postoje određena pravila koja se moraju ispoštovati pre i posle intervencije. Uopšte uzev, mogu se konzumirati bistre tečnosti dok se ne isprazne gasovi iz creva i ustali njihov rad. Posle toga je potrebna lagana, lako probavljiva hrana nekoliko dana.
Što se tiče fizičke aktivnosti, ona je preporučljiva i potrebna u vidu lagane šetnje, pa postepeno pojačavati intenzitet hodanja. Napornije fizičke aktivnosti, treninge, vežbanja treba izbegavati do prve kontrole.
U toku boravka kod kuće, posle intervencije prvih nedelju dana treba meriti temperaturu svako jutro i veče. Ukoliko je povišena, treba konsultovati lekara. Takođe, ukoliko primetite pojačano crvenilo, oticanje, ukoliko imate bolove ili iscedak iz postoperativnih rana, svakako se javite lekaru. Učestalo mokrenje, peckanje prilikom mokrenja ili grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha znakovi su upale urianrnog trakta. U slučaju bilo kog od ovih simptoma, koji upućuju na infekciju, potrebno je hitno se obratiti lekaru.
| Ostali tekstovi: |
|---|
|